Krivotvorenje historijskih činjenica neće u bolja vremena povesti BiH

Na današnji dan, 18. novembra 1991. godine, vodstvo bosanskih Hrvata osnovalo je tzv. Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, preteču samoproglašene i nepriznate tvorevine Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Politička i historijska zaostavština te paradržave trajno je određena presudama Međunarodnog suda u Haagu, i to za udruženi zločinački poduhvat, s ciljem uklanjanja Bošnjaka, a zarad pripajanja teritorije državi Hrvatskoj. Taj plan provođen je ubijanjem, zlostavljanjima, zatočenjima i uništavanjem materijalnih i kulturnih dobara, zbog čega su lideri samoproglašene i nepriznate tzv. Herceg-Bosne osuđeni na 111 godina zatvora.

Umjesto da ispoštuju međunarodne presude i poklone se žrtvama zločina počinjenih u 8 općina, najviši funkioneri HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, ambasador Republike Hrvatske u BiH i zastupnici u Hrvatskom saboru učestvovali su u obilježavanju godišnjice tzv. HZHB-a i tako otvoreno glorifikovali ratne zločince i veličali njihova nedjela. Uz isticanje paradržavnih simbola na ulicama Mostara, ovo osuđujuće obilježavanje predstavlja uvredu za porodice žrtava, budi bolne uspomene brojnih građana Mostara, a javnost podsjeća na mračno, anticivilizacijsko i barbarsko doba. Poricanje međunarodnih presuda i krivotvorenje historijskih činjenica neće u bolja vremena povesti ni Mostar ni Bosnu i Hercegovinu.

Čini se kako pozivi za pomirenjem, zajedništvom i suživotom nisu najiskreniji, jer ih nerijetko prate negiranje međunarodnih presuda, veličanje ratnih zločina i secesionistička ikonografija. Žalosti da se to događa u danima kada se obilježava 30. godišnjica stradanja Vukovara, simbola herojstva i nedužnog stradanja. Žrtve Mostara i žrtve Vukovara morale bi dobiti zajednički pijetet, jer put do suživota vodi isključivo preko priznanja zločina.